Projekt „Lingvistička geografija Hrvatske u europskome okružju“ (LinGeH) koordinira geolingvistička, dijalektološka i etnolingvistička istraživanja koja se provode na nekoliko sveučilišta i istraživačkih ustanova u Hrvatskoj. Na projektu surađuje nekoliko istraživačkih skupina iz Zavoda za lingvistička istraživanja HAZU, Sveučilišta u Zagrebu, Zadru, Rijeci i Puli, IHJJ-a te dvoje suradnika iz Nizozemske i Slovenije. Temeljni je cilj projekta stvaranje reprezentativnoga jezičnog zemljovida Hrvatske (od 150 od 200 pomno odabranih hrvatskih punktova) koji će biti dostupan online uz sažete opise svih predstavljenih govora, te izradba digitalnog jezičnog zemljovida Istre koji će obuhvatiti trideset čakavskih i romanskih istarskih govora. Nadalje, izradit će se u GIS-u i sveobuhvatan jezični zemljovid hrvatskih govora koji će obuhvatiti oko 500 hrvatskih govora u Hrvatskoj, BiH i dijaspori (Austrija, Crna Gora, Italija, Mađarska, Rumunjska, Slovačka, Srbija). Za istarski i hrvatski jezični zemljovid obradit će se tridesetak reprezentativnih tema. Objedinjavanjem istraživanja oko jednog središnjeg geolingvističkog znanstvenog projekta postići će se sinergijski učinak istraživačkih skupina s područja Hrvatske te omogućiti plodonosniju suradnju na međunarodnim projektima lingvističke geografije. Iako se ovaj projektni prijedlog temelji na tradicionalnim dijalektološkim istraživanjima i uvriježenoj metodologiji lingvističke geografije, u izvedbi će se primjenjivati suvremene metode i tehnike na polju lingvističke geografije, odnosno arealne lingvistike. Jezični će zemljovidi biti georeferencirani, podatci će biti pohranjeni u baze podataka, a samo kartografiranje izvodit će se s pomoću GIS-a.

Lingvistička geografija je u današnje doba osobito dinamična lingvistička disciplina, čiji je razvoj prožet brojnim metodološkim inovacijama i s njima povezanim teorijskim promišljanjima. Lingvistička geografija, s jezičnim zemljovidom, odnosno atlasom, kao svojim temeljnim instrumentom, i nakon više od stotinu godina predstavlja najrelevantniji okvir za istraživanje varijacije jezika u prostoru (Auer & Schmidt 2010; Lameli, Kehrein & Rabanus 2010). Ovaj projektni prijedlog polazi od dokazane činjenice da je geografski prostor jedan od ključnih izvanjezičnih makročimbenika koji utječu na jezične strukture, odnosno da jezik varira u funkciji prostornoga razmještaja svojih govornika. Iz tih razloga i vodeći računa o izvodivosti projekta u zadanom vremenskom okviru koji zahtijeva nužnu sinkronijsku usporedivost jezične građe iz većega broja govora, istraživačke aktivnosti na ovome projektu usmjerene su u prvom redu, ali ne isključivo, na ruralne govore.

Jezični zemljovid učinkovit je instrument za razumijevanje jezika, u smislu da kartografski prikaz jezičnih fenomena predstavlja idealni, apstraktni model varijacije jezika u prostoru. Glavna njegova prednost relativno je gusta mreža usporedivih podataka prikupljenih po jedinstvenoj, standardiziranoj metodi, primjenom upitnika. Jezični atlas, kao skup takvih zemljovida, predstavlja skup podataka koji su u cjelini indikativni, s naglašenim analitičkim potencijalom, te služi kao pouzdana osnova za daljnja istraživanja (usp. Lameli 2010, 575), u koja mogu biti uključene i druge razine jezične varijacije, ne samo ona prostorna.

Konačno, ovaj je projekt i međunarodno relevantan jer će pojedini suradnici hrvatsku jezičnu građu prezentirati i u okvirima već postojećih europskih projekata lingvističke geografije (Općeslavenski lingvistički atlas – OLA, Europski lingvistički atlas – ALE i Mediteranski lingvistički atlas – ALM) što neprijeporno bitno pridonosi međunarodnoj vidljivosti hrvatske dijalektologije i jezikoslovlja uopće.

Nakon smrti akad. Gorana Filipija dodatkom ugovora voditeljica projekta postala je prof. dr. sc. Dunja Brozović Rončević, a matična organizacija za provedbu projekta Sveučilište u Zadru.

Upitnik

Upitnik koji je korišten za prikupljanje građe preuzmite ovdje.

Mreža punktova